{"id":283,"date":"2025-03-19T17:30:16","date_gmt":"2025-03-19T17:30:16","guid":{"rendered":"https:\/\/vijest.rs\/?p=283"},"modified":"2026-01-11T17:38:34","modified_gmt":"2026-01-11T17:38:34","slug":"vladari-crnogorskih-dinastija-u-likovnoj-vizuri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vijest.rs\/?p=283","title":{"rendered":"Vladari crnogorskih dinastija u likovnoj vizuri"},"content":{"rendered":"\n

Izlo\u017eba slika sa konkursa Fondacije Sveti Petar Cetinjski<\/p>\n\n\n\n

Na Me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi umjetnosti Art Expo, Udru\u017eenje Crnogoraca Novog Sada je pripremilo postavku \u201cVladari crnogorskih dinastija u likovnoj vizuri\u201d.
Rije\u010d je o kapitalnom projektu fondacije Sveti Petar Cetinjski, \u010diji je cilj da se mla\u0111im generacijama i posjetiocima pribli\u017ei duga i bogata crnogorska istorija. \u010cetrdeset djela iz \u010detiri crnogorske dinastije prikazano je na platnima slikara razli\u010ditih profila. Otvaranju izlo\u017ebe prisustvovali su predstavnici diplomatskog kora Crne Gore, Fondacije, Grada Novog Sada i Novosadskog sajma.
\u201cMi smo uspjeli da napravimo postavku vrlo kvalitetnih replika originala. Slike smo trebali da imamo u originalu, me\u0111utim zbog tromosti Ministarstva kulture to nismo uspjeli\u201d, ka\u017ee Bo\u017eidar Markovi\u0107, predsjednik Udru\u017eenja Crnogoraca Novog Sada.
\u201cIpak mislim da ova postavka ne\u0107e smanjiti utisak. \u0160to se ti\u010de samih autora, to su sve ulja na platnu i mislim da \u0107emo s ovom postavkom pribli\u017eiti ovda\u0161njem auditorijumu postojanja \u010detiri dinastije, to je vi\u0161e od jednog milenijuma kontinuiteta dr\u017eavnosti ili dr\u017eavotvornosti na prostoru Crne Gore. Tu su nam predstavljene \u010detiri dinastije, Vojislavljevi\u0107a, Bal\u0161i\u0107a, Crnojevi\u0107a i Petrovi\u0107a. Uglavnom su obuhva\u0107eni svi vladari iz tog vremena i ovda\u0161nja publika \u0107e imati \u0161to da vidi. Autori dijela su se odazvali na konkurs koji je Fondacija Sveti Petar Cetinjski organizovala, to su prete\u017eno akademski slikari i ljudi koji imaju izuzetan talenat. To se vidi po ovim dijelima, uradili su jednu ediciju fenomenalnih radova koji bi trebalo da se prikazuju u \u010ditavoj crnogorskoj dijaspori, \u0161to je \u010dini mi se i namjera Fondacije Sveti Petar Cetinjski. Ja bih se ovom prilikom zahvalio Fondaciji, koja nam je zaista na jedan bratski na\u010din htjela ustupiti sva ta dijela. Sa ovim smo od\u0161krinuli vrijeme, pro\u0161lost i istoriju. Da se malo probudi duh tih vladara koji su bili dominantni na tom prostoru, koji su u jednom periodu pobijedili veliku Vizantiju i napravili jednu pri\u010du koja se i dan danas pri\u010da. Pomenimo samo Tu\u0111emilsku bitku 1042. godine kada je Mihajlo pokorio Vizantijsku vojsku. Imali smo mnogo takvih istorijskih uspjeha koji se na\u017ealost zaboravljaju zarad nekakvih nebitnih tema. Ali mi moramo biti ponosni jer sve to \u0161to su ti vladari kroz istoriju bili, to smo danas u nekim genima i mi. Mi se njih ne mo\u017eemo odre\u0107i nikako, jer u svima nama te\u010de njihova krv\u201d, navodi Markovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Fondacija Sveti Petar Cetinjski ima dugu tradiciju i mnogo ura\u0111enih i podr\u017eanih poduhvata.<\/p>\n\n\n\n

\u201cPovodom zna\u010dajnog jubileja, 25 godina rada Fondacije Sveti Petar Cetinjski ura\u0111en je zna\u010dajan projekat Vladari crnogorskih dinastija u likovnoj vizuri\u201d , ka\u017ee Slaven Jovanovi\u0107, predstavnik ove fondacije. \u201cNa konkursu koji je javno raspisan u\u010destvovalo je oko pedeset akademskih slikara, slobodnih umjetnika i studenata Akademije umjetnosti sa vi\u0161e od pedeset likovnih djela, ulja na platnu. Ovi radovi se \u010duvaju u Fondaciji, a kako smo ih predstavljali u Crnoj Gori i regionu u saradnji sa Udru\u017eenjem Crnogoraca Novog Sada smo dogovorili da ih promovi\u0161emo i u Vojvodini. Bilo je kreativnih rje\u0161enja, umjetnici su istra\u017eivali ono \u0161to je bilo dostupno iz arhiva i pisanih tragova i zato i projekat nosi ime \u201cU vizuri\u201d. Za predstavnike dinastije Petrovi\u0107a se znalo kako su izgledali, a za ostale su umjetnici na osnovu istra\u017eivanja i kreativnosti osmi\u0161ljavali izgled. Predsjednik \u017eirija je bio \u010duveni umjetnik Dimitrije Popovi\u0107 i dodijeljene su tri nagrade za najbolja umjetni\u010dka ostvarenja. Ova izlo\u017eba donosi duboke kulturne, duhovne i civilizacijske vrijednosti Crne Gore i njenog naroda. Sa tom hiljadugodi\u0161njom istorijom ona \u0161alje poruku o pro\u0161losti, sada\u0161njosti, ali i budu\u0107nosti Crne Gore\u201d, smatra Jovanovi\u0107.
\u201cSama izlo\u017ebe je prvi poku\u0161aj ove vrste da se istorijsko-fenomenolo\u0161ki pribli\u017ee likovi crnogorskih vladara, odnosno dukljansko-zetsko-crnogorske dr\u017eavotvorne vertikale gdje brojimo nekoliko desetina znametinih li\u010dnosti od koji ve\u0107ini ne znamo lik\u201d, ka\u017ee Slobodan \u010cuki\u0107, novinar i istra\u017eiva\u010d. \u201cO izgledu ponekog od njih mo\u017ee se na\u0107i zapis u starim arhivama. Tako Marin Sanuto, mleta\u010dki hroni\u010dar pominje kako se \u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107 pojavio u Zadru u zlatotkanoj odje\u0107i, visok i lijep, sa njegovom \u017eenom Venecijankom Lizbetom Erico. Iz tih podataka je umjetnik mogao da dobije smjernice kako da prika\u017ee ovog vladara. Mi pretpostavljamo da je takav bio i Ivan Crnojevi\u0107. Imamo i jednu predstavu o vladici Vasiliju da je bio energi\u010dna i preduzimljiva li\u010dnost i tako je i naslikan. Trebalo je prona\u0107i karakternu crtu u razigranoj umjetni\u010dkoj imaginaciji. Po mom mi\u0161ljenju najuspje\u0161nije su ura\u0111eni portreti \u0110ura\u0111a Prvog Bal\u0161i\u0107a, Vasilija Petrovi\u0107a i Bal\u0161e Prvog. Najva\u017enije je ipak, da je ovaj projekat realizovan i nadam se da se na ovome ne\u0107e stati\u201d, navodi \u010cuki\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izlo\u017eba slika sa konkursa Fondacije Sveti Petar Cetinjski <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,4,6],"tags":[],"class_list":["post-283","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istorija","category-kultura","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/283","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=283"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/283\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":287,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/283\/revisions\/287"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/284"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}