{"id":288,"date":"2025-03-20T17:42:52","date_gmt":"2025-03-20T17:42:52","guid":{"rendered":"https:\/\/vijest.rs\/?p=288"},"modified":"2026-01-11T17:51:44","modified_gmt":"2026-01-11T17:51:44","slug":"izlozba-matice-crnogorske-kult-blazene-ozane-kotorke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vijest.rs\/?p=288","title":{"rendered":"Izlo\u017eba Matice crnogorske \u201eKult Bla\u017eene Ozane Kotorke\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Sveta Odiva iz Lje\u0161anske nahije<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba Matice crnogorske \u201eKult Bla\u017eene Ozane Kotorke\u201c odr\u017eana je na sajmu Art ekspo u Novom Sadu. U ovoj postavci akumulirane su memoralije na Bla\u017eenu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stolje\u0107a u istorijskim spisima, knji\u017eevnim djelima, likovnoj i muzi\u010dkoj umjetnosti, uklju\u010duju\u0107i fotografije nastale povodom ceremonije \u2013 pobla\u017eenja iz 1930. godine. Izlo\u017eba predstavlja presjek dru\u0161tvenog \u017eivota srednjovjekovnog Kotora i obuhvata najva\u017enije sastavnice Kulta Bla\u017eene Ozane Kotorke. Ona je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvani\u010dnog dekreta o njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila li\u010dnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Boke Kotorske i Crne Gore.
\u201cMatica Crnogorska je ovu pri\u010du sa kultom Bla\u017eane Ozane koja je rezultirala izlo\u017ebom i jednim opse\u017enim i bogato ilustrovanim katalogom zapo\u010dela prije nekoliko godina\u201d, ka\u017ee Ivan Ivanovi\u0107, generalni sekretar Matice crnogorske. \u201cNa\u0161e koleginice iz Ogranka u Kotoru, prije svih Mileva Pejakovi\u0107 i Radojka Abramovi\u0107 iz Pomorskog muzeja radile su na ovoj izlo\u017ebi, prikupljuju\u0107i materijal gra\u0111u koja je predo\u010dena u ovom katalogu i na ovoj izlo\u017ebi na 23 panoa.
Cilj je bio da se podvi\u017eni\u0161tvo, duhovno bla\u017eenstvo crnogorske Bla\u017eenice Ozane Kotorke predstavi publici na jedan na\u010din koji \u0107e ilustrovati svo ono bogatstvo hri\u0161\u0107anstva koje se kao religija, kultura i civilizacija ovaplotilo na crnogorskom tlu i doprinijelo da se ono ugradi u temelje crnogorske nacije, duhovnosti i nacionalne kulture. Bla\u017eena Ozana poti\u010de iz sela Relezi. To je selo u Lje\u0161anskoj Nahiji nadomak Podgorice, bli\u017ee Podgorici nego Cetinju.
Ona je potekla odatle, tu je ro\u0111ena, sje\u0107anje na nju u rodnom selu i danas \u017eivi i traje. Na\u0161av\u0161i se u Kotoru, kod plemi\u0107ke porodice Bu\u0107a, ona se poslije nekoliko godina posvetila Bogu i zaredila. Tako po\u010dinje njen duhovni \u017eivot, njeno \u010dudotvorstvo i ono sve \u0161to je njena li\u010dnost u\u010dinila za uspostavljanje hri\u0161\u0107anstva i razumijevanje na crnogorskom prostoru\u201d, navodi Ivanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kada je rije\u010d o li\u010dnostima koje su \u017eivjele u dalekoj pro\u0161losti \u010desto nema mnogo materijalnih dokaza ili neke tvrdnje je te\u0161ko sa sigurno\u0161\u0107u potkrijepiti. Ve\u0107ina onog \u0161to znamo o Bla\u017eenoj Ozani stoji na dobrim nau\u010dnim temeljima. Otvaranju izlo\u017ebe su prisustvovali i generalna konzulka Nevenka \u0106irovi\u0107 i vicekonzulka Nikoleta Laki\u0107. Izlo\u017ebu je otvorio povjerenik Matice crnogorske za Srbiju dr Radonja Dubljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKult Bla\u017eene Ozane, kao i kult kneza Vladimira Dukljanskog, govore o jednoj zanimljivoj crnogorskoj istini i tradiciji, smatra Dubljevi\u0107. Jedan kult po\u0161tuju vjernici sve tri konfesije i svakog juna iznose njegov krst na Rumiju, dok Bla\u017eena Ozana svojim porijeklom iz sela Relezi iz Lje\u0161anske nahije, vjerovatno iz pravoslavne tradicije i porodice, svojim porijeklom i svojom misijom u Kotoru, kao i svojom porukom hri\u0161\u0107anskom, sjedinjuje obe konfesije u sebi. Matica crnogorska preko mape sje\u0107anja na taj zanimljiv lik obnavlja ono \u0161to je u crnogorskoj tradiciji malo bilo zapostavljeno jer je dominirala ta mu\u0161ka herojska paradigma i ona je u svom kulturnom programu kroz izdava\u0161tvo i kroz ove izlo\u017ebe vratila to sje\u0107anje. Zanimljivo je da je Matica izdala knigu o crnogorskim princezama, vladarkama i svetim \u017eenama iz pera akademika Bo\u017eidara \u0160ekularca i Bla\u017eena Ozana je zauzela u toj vertikali crnogorskih heroina jedno zanimljivo i zna\u010dajno mesto. Tako da se od princeze Kosare, pa sve do \u017eena iz antifa\u0161isti\u010dkog pokreta koje ne mo\u017eemo zaobi\u0107i,
kao \u0161to su bile Jelena \u0106etkovi\u0107 i Vukica Mitrovi\u0107, a prije njih princeza Ksenija. Sve su to zanimljivi likovi crnogorske istorije i ova izlo\u017eba govori o jednoj od njih. Ta Bla\u017eena Ozana je bila predmet slikarara, umjetni\u010dkih djela i poezije. Sama \u010dinjenica da je u prvoj polovini 20. vijeka u Kotoru izvr\u0161ena njena beatifikacija uz velika sve\u010danost dovoljno govori o tome kakvu je misiju imala i kakvu poruku i danas nosi. To \u0161to su neki podaci nepotvr\u0111eni, da li je bila iz jednog ili drugog bratstva crnogorskog, to i nije toliko bitno. Bitno je da je bila iz pravoslavne tradicije, iz Lje\u0161anske nahije i tamo se ona pominje u sje\u0107anju i tamo \u017eivi njen kult, ne kao Bla\u017eana Ozana, ve\u0107 kao sveta Odiva. Ali \u0161ta je zanimljivo, da se ona rodila na prelazu iz 15. u 16. vijek kad se u Crnoj Gori de\u0161avaju velike promjene, jer imamo turskog osvaja\u010da na jednoj strani, a na drugoj strani otpor, otpor kroz knjigu i kroz hri\u0161\u0107ansku misiju. Knjigu \u0161tampaju Crnojevi\u0107i, a u to vreme se javlja i Bla\u017eana Ozana sa svojim kultom. Odlazi u Kotor, ima hri\u0161\u0107ansku misiju, u\u010destvuje u javnom \u017eivotu Kotora, tako da se na neki na\u010din 15. vijek u Crnoj Gori javlja u simbolici kao vijak otpora nekom novom vremenu koje nosi teret osvajanja kada turska sila nadire\u201d, navodi dr Radonja Dubljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Matica crnogorska je u proteklog godini imala raznovrstan i kvalitetan program, od izlo\u017ebi do publikacija.<\/p>\n\n\n\n

\u201cIstakao bih dvije klju\u010dne stvari, to je prije svega kapitalna dvotomna studija, makedonskog profesora Ilije Veleva, Hri\u0161\u0107anstvo u crnogorskom duhovnom i kulturno-istorijskom identitetu\u201d, ka\u017ee Ivan Ivanovi\u0107. \u201cRadi se o jednoj studiji koja temeljno pokazuje gradi kako je hri\u0161\u0107anstvo kao religija uticalo na formiranje crnogorske nacionalne svijesti. To je jedan kapitalni projekat, a kao drugi bih izdvojio \u010detiri antologije crnogorske narodne knji\u017eevnosti. Rije\u010d je o antologijama koje su priredili \u010duveni montenegrinisti bra\u0107a Radoje i Danilo Radojevi\u0107 koje su prvi put put objavljene sedamdesetih godina. Radi se o antologijama crnogorskih legendi, bajki, basni i pri\u010da. U \u010duvenoj ediciji Lu\u010da one su se pojavile od po\u010detka sedamdesetih do po\u010detka 80-ih i do danas nijesu imali svoje drugo izdanje. Matica crnogorska je ovoga puta imala priliku i mogu\u0107nost da u saradnji sa porodicama nosiocima autorskih prava to uradi na na\u010din \u0161to smo prvi put nakon kodifikovanja crnogorskog jezika mogli da uklju\u010dimo i sva 32 slova crnogorske azbuke. Tako da to donosimo prvi put autenti\u010dno, sa narodnim govorom. Te narodne pri\u010de prikupljali su dijelom i bra\u0107a Radojevi\u0107. Ovo moderno izdanje tek treba da do\u017eivi punu promociju i afirmaciju.
Istakao bih jo\u0161 jedan va\u017ean projekat, to je fototipsko izdanje cetinjskog rukopisnog psaltira. Dakle, radi se o jednoj od prvih rukopisnih knjiga koje su dospjele u tada osnovani Cetinjski manastir. Specifi\u010dnost ovog rukopisa je da je poslu\u017eio kao osnova za uspostavljanje i rad cetinjske knji\u017eevne \u0161kole, koja je dugo trajala i vrhunac dostigla objavljivanjem Crnogorskih inkunabula u \u0160tampariji Crnojevi\u0107a. Konkretno taj primjerak cetinjskog rukopisnog psaltira iz iz petnaestog vijeka je nastao u manastirima u basenu Skadarskog jezera, ali on se danas \u010duva u Sveu\u010dili\u0161noj biblioteci u Zagrebu. Njihovim razumijevanjem i ljubazno\u0161\u0107u smo uspjeli da u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore \u201c\u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107\u201d objavimo ovaj za crnogorsku tradiciju i kulturu va\u017ean rukopis.
U planu imamo realizaciju vi\u0161e zna\u010dajnih projekata. Jedan od njih je izdanje koje je plod vi\u0161edecenijskog rada na\u0161e dugogodi\u0161nje saradnice An\u0111e Kapi\u010di\u0107. Rije\u010d je vi\u0161etomnom djelu \u201cVitezovi crnogorskih odli\u010dja\u201d sa 11.000 imena koja su tu sabrana. Sva imena prati pri\u010da kojim povodom su zaslu\u017eili crnogorsko ordenje. U pitanju je period od sredine 19-og vijeka do nestanka Kraljevine Crne Gore\u201d, navodi Ivan Ivanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sveta Odiva iz Lje\u0161anske nahije Izlo\u017eba Matice crnogorske \u201eKult Bla\u017eene Ozane Kotorke\u201c odr\u017eana je na sajmu Art ekspo u Novom Sadu. U ovoj postavci akumulirane […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,4,6],"tags":[],"class_list":["post-288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istorija","category-kultura","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=288"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":294,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/288\/revisions\/294"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}