{"id":39,"date":"2025-11-12T15:19:16","date_gmt":"2025-11-12T15:19:16","guid":{"rendered":"https:\/\/ggh.7d5.myftpupload.com\/?p=39"},"modified":"2026-01-05T14:00:30","modified_gmt":"2026-01-05T14:00:30","slug":"iseljenistvo-u-latinskoj-americi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vijest.rs\/?p=39","title":{"rendered":"Iseljeni\u0161tvo u Latinskoj Americi"},"content":{"rendered":"\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Saradnja-izazovi-preporuke<\/h2>\n\n\n\n<p>Naredni intervju je posve\u0107en crnogorskoj dijaspori u Latinskoj Americi, ali i potencijalu koji nose na\u0161i iseljenici \u0161irom svijeta. Za \u010dasopis govori Dragana Ota\u0161evi\u0107, migrantolog, istra\u017eiva\u010d dijaspore i osniva\u010dica Centra za politike migracija. Ona je ekspert za ovu oblast, \u010desto boravi na tom kontinentu i ima dobre odnose sa dijasporom. U\u010destvuje i u kreiranju strategije Crne Gore za bolju saradnju sa iseljenicima.<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>Kakav napredak ostvarujete u saradnja sa na\u0161om dijasporom u Ju\u017enoj Americi?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cCrnogorska dijaspora u Latinskoj Americi pripada staroj dijaspori, budu\u0107i da danas na ovom prostoru \u017eivi ve\u0107 tre\u0107a i \u010detvrta generacija iseljenika. Njima je potrebna sveobuhvatna podr\u0161ka kako bi se o\u010duvali njihov kulturni i nacionalni identitet, ali i odr\u017eale \u017eive veze sa Crnom Gorom.<br>Na\u0161a organizacija (Centar za politike migracija i multikulturalizma iz Podgorice) kontinuirano njeguje odnose sa udru\u017eenjima potomaka iseljenika iz vi\u0161e latinoameri\u010dkih dr\u017eava, kao i sa pojedincima koji samostalno rade na ja\u010danju veza sa svojom zemljom porijekla. U prethodnom periodu smo realizovali smo istra\u017eivanje pod nazivom \u201eIzazovi u saradnji sa dijasporom: slu\u010daj Crne Gore i njenog iseljeni\u0161tva u Latinskoj Americi. Politike i programi (2018\u20132024). Preporuke za budu\u0107u saradnju (2025\u20132029)\u201d, na Institutu za politike migracija i azila, Nacionalnom Univerzitetu Tres de Febrero u Buenos Ajresu. Istra\u017eivanje je obuhvatilo analizu saradnje izme\u0111u Crne Gore i njene dijaspore u Latinskoj Americi u periodu od 2018. do 2024. godine. Posebno smo razmatrali normativni i strate\u0161ki okvir dr\u017eave Crne Gore za saradnju sa dijasporom, rad nadle\u017enih institucija, kao i stavove njihovih predstavnika o dosada\u0161njim rezultatima i izazovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa druge strane, sproveli smo i analizu perspektiva samih zajednica potomaka iseljenika u dr\u017eavama kao \u0161to su: Argentina, Urugvaj, Paragvaj, Peru, Bolivija i Meksiko. Kroz razgovore sa predstavnicima udru\u017eenja i \u010dlanovima zajednica dobili smo jasniju sliku o tome kako dijaspora do\u017eivljava postoje\u0107i model saradnje, koje potrebe imaju i koje prepreke prepoznaju. Na osnovu ovih analiza identifikovali smo klju\u010dne izazove koji ote\u017eavaju kontinuirano unapre\u0111enje saradnje izme\u0111u Crne Gore i njene dijaspore u Latinskoj Americi, a koji predstavljaju polaznu osnovu za definisanje preporuka za naredni period\u201d, ka\u017ee Dragana Ota\u0161evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>Koji su izazovi i prepreke u saradnji Crne Gore sa njenom dijasporom u Latinskoj Americi?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cJedan od najzna\u010dajnijih izazova sa kojim se crnogorska dijaspora u Latinskoj Americi suo\u010dava jeste o\u010duvanje kulturnog i nacionalnog identiteta, kao i nedostatak informacija i sadr\u017eaja na \u0161panskom jeziku. Ve\u0107ina pripadnika ove dijaspore ne govori crnogorski jezik, \u0161to dodatno ote\u017eava komunikaciju sa institucijama dr\u017eave porijekla i umanjuje mogu\u0107nosti za aktivno uklju\u010divanje u kulturne i obrazovne programe.<br>Iako me\u0111u potomcima iseljenika postoji sna\u017ean entuzijazam i volja da promovi\u0161u Crnu Goru, oni se suo\u010davaju sa nedostatkom promotivnih materijala na \u0161panskom jeziku, \u0161to ograni\u010dava njihove kapacitete da adekvatno predstave zemlju u regionu. Nedovoljna institucionalna prisutnost Crne Gore u dr\u017eavama Latinske Amerike i izostanak programa posebno namijenjenih za revitalizaciju kontakata i o\u010duvanje identiteta predstavljaju dodatnu prepreku u saradnji izme\u0111u dr\u017eave porijekla i udru\u017eenja dijaspore.<br>Va\u017eno je ista\u0107i da Crna Gora u Republici Argentini trenutno nema po\u010dasne konzulate, iako je to ranije bila praksa, dok Ambasada u Buenos Ajresu funkcioni\u0161e na nivou otpravnika poslova. Crna Gora ve\u0107 pet godina nema imenovanog ambasadora u ovoj zemlji. Sli\u010dna situacija je i u Vi\u0161enacionalnoj Dr\u017eavi Boliviji i Sjedinjenim Meksi\u010dkim Dr\u017eavama, gdje tako\u0111e ne postoje po\u010dasni konzulati, \u0161to ote\u017eava uspostavljanje zvani\u010dnih kontakata sa pojedincima, grupama i udru\u017eenjima potomaka iseljenika, ali i ograni\u010dava razvoj diplomatskih odnosa u \u0161irem smislu.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je sprovedeno uzimaju\u0107i u obzir i \u0161ire izazove crnogorske dijaspore, posebno one koji se odnose na normativni okvir koji ure\u0111uje saradnju sa iseljenicima. Pripadnici dijaspore se suo\u010davaju sa nemogu\u0107no\u0161\u0107u dobijanja crnogorskog dr\u017eavljanstva, kao i sa slo\u017eenim procedurama za dobijanje privremenog i stalnog boravka u Crnoj Gori, koje se sprovode na isti na\u010din kao i za strance bez ikakve veze sa zemljom. Zbog toga se oni koji \u017eele da se vrate u Crnu Goru suo\u010davaju sa brojnim administrativnim preprekama, ali i izazovima u procesu reintegracije u crnogorsko dru\u0161tvo.<br>Kada je rije\u010d o tre\u0107oj i \u010detvrtoj generaciji potomaka iseljenika, koji su ro\u0111eni i odrasli u dr\u017eavama prijema, a \u017eele da svoj \u017eivot ve\u017eu za zemlju porijekla, neophodno im je pru\u017eiti sveobuhvatnu podr\u0161ku, kako u smislu radne i ekonomske integracije, tako i u smislu kulturne i dru\u0161tvene uklju\u010denosti.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>Koje su preporuke za unapre\u0111enje saradnje sa dijasporom u Latinskoj Americi?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPrvi stub je ja\u010danje diplomatskih odnosa i diplomatske mre\u017ee Crne Gore u Latinskoj Americi. Ova preporuka podrazumijeva imenovanje ambasadora Crne Gore u Republici Argentini, kao i otvaranje po\u010dasnih konzulata u Argentini, Vi\u0161enacionalnoj Dr\u017eavi Boliviji i Sjedinjenim Meksi\u010dkim Dr\u017eavama, u pokrajinama u kojima postoji najzna\u010dajnija koncentracija potomaka crnogorskih iseljenika. Tako\u0111e, preporu\u010duje se ja\u010danje upotrebe digitalne diplomatije kao savremenog alata kulturne diplomatije, kako bi se Crna Gora sna\u017enije pozicionirala u ekonomskom, kulturnom i politi\u010dkom smislu u zemljama Latinske Amerike.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi stub je ja\u010danje institucionalne prisutnosti Crne Gore u dijaspori. Ova preporuka podrazumijeva otvaranje Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Buenos Ajresu. Osim primarne funkcije promocije Crne Gore i njene kulture, ovaj centar bi imao i va\u017enu ulogu u saradnji sa dijasporom kroz podr\u0161ku o\u010duvanju i afirmaciji crnogorskog identiteta, kao i kroz sistematsko, kontinuirano unapre\u0111enje veza izme\u0111u dijaspore i dr\u017eave porijekla na polju nauke, obrazovanja, kulture, biznisa, turizma i inovacija.<br>Tre\u0107i stub je reforma pravnog okvira i kreiranje novih politika. Ovaj set preporuka obuhvata izmjene Zakona o dr\u017eavljanstvu, s ciljem omogu\u0107avanja pripadnicima dijaspore da steknu crnogorsko dr\u017eavljanstvo. Tako\u0111e, predla\u017ee se i jasno definisanje pojma \u201estara dijaspora\u201c u okviru Zakona o saradnji sa dijasporom\u2013iseljenicima.<br>Osim toga, moja preporuka je i osnivanje Kancelarije za povratnike u okviru Ministarstva za dijasporu i realizacija nacionalnog programa povratka koji smo kreirali za sve one koji \u017eele da se vrate u domovinu. Navedene preporuke sadr\u017ee konkretne i sveobuhvatne korake koje je potrebno realizovati.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Kakav potencijal ima na\u0161a dijaspora u Latinskoj Americi?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPotencijal crnogorskog iseljeni\u0161tva u Latinskoj Americi izuzetno je zna\u010dajan, ne samo zbog brojnosti i specifi\u010dnih karakteristika ove zajednice, ve\u0107 prije svega zbog o\u010duvane svijesti o porijeklu i sna\u017enog osje\u0107aja pripadnosti Crnoj Gori koji njeni potomci njeguju generacijama. Upravo ta trajna, emocionalna veza sa domovinom, zajedno sa aktivnostima diplomatsko-konzularnih predstavni\u0161tava Crne Gore tokom perioda 2010\u20132020, omogu\u0107ila je da dijaspora aktivno doprinosi promociji Crne Gore, njene istorije, kulture i turizma \u0161irom regiona.<br>Me\u0111utim, potencijal dijaspore i njene stvarne mogu\u0107nosti nijesu isto. Dijaspora posjeduje veliki unutra\u0161nji potencijal &#8211; pripadnost, identitet, motivaciju, organizovanost i spremnost da doprinese. Ipak bez adekvatne institucionalne podr\u0161ke dr\u017eave, taj potencijal ne mo\u017ee biti u potpunosti pretvoren u konkretne rezultate. Zato smatram da prilikom kreiranja politike saradnje sa ovim dijelom njene dijaspore Crna treba uzeti u obzir sljede\u0107e dvije ta\u010dke:<br>Potencijal &#8211; ono \u0161to dijaspora ve\u0107 ima: sna\u017ean osje\u0107aj identiteta, emocionalnu vezu, generacijsku motivaciju, kulturni kapital i volju da djeluje u korist Crne Gore.<br>Institucionalna potreba &#8211; ono \u0161to dijaspori nedostaje da taj potencijal bude iskori\u0161ten: formalna podr\u0161ka, diplomatska prisutnost, programi za o\u010duvanje identiteta i dostupnost informacija i materijala na \u0161panskom jeziku.<br>Ovaj potencijal mo\u017ee biti u potpunosti valorizovan samo ukoliko dr\u017eava Crna Gora unaprijedi svoju institucionalnu prisutnost i saradnju u Latinskoj Americi, posebno u Republici Argentini, kao kulturnom, istorijskom i ekonomskom centru Latinske Amerike i domu najbrojnije crnogorske zajednice na kontinentu. Ja\u010danjem institucionalnih mehanizama otvorile bi se nove mogu\u0107nosti za povratak korijenima, o\u010duvanje identiteta i intenzivniju promociju Crne Gore, ali i za valorizaciju dosada\u0161njih aktivnosti, kako od strane dijaspore, tako i dr\u017eave Crne Gore\u201d, navodi Dragana Ota\u0161evi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Saradnja-izazovi-preporuke<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":220,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-39","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dijaspora"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39\/revisions\/221"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vijest.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}