Saradnja-izazovi-preporuke
Naredni intervju je posvećen crnogorskoj dijaspori u Latinskoj Americi, ali i potencijalu koji nose naši iseljenici širom svijeta. Za časopis govori Dragana Otašević, migrantolog, istraživač dijaspore i osnivačica Centra za politike migracija. Ona je ekspert za ovu oblast, često boravi na tom kontinentu i ima dobre odnose sa dijasporom. Učestvuje i u kreiranju strategije Crne Gore za bolju saradnju sa iseljenicima.
Kakav napredak ostvarujete u saradnja sa našom dijasporom u Južnoj Americi?
“Crnogorska dijaspora u Latinskoj Americi pripada staroj dijaspori, budući da danas na ovom prostoru živi već treća i četvrta generacija iseljenika. Njima je potrebna sveobuhvatna podrška kako bi se očuvali njihov kulturni i nacionalni identitet, ali i održale žive veze sa Crnom Gorom.
Naša organizacija (Centar za politike migracija i multikulturalizma iz Podgorice) kontinuirano njeguje odnose sa udruženjima potomaka iseljenika iz više latinoameričkih država, kao i sa pojedincima koji samostalno rade na jačanju veza sa svojom zemljom porijekla. U prethodnom periodu smo realizovali smo istraživanje pod nazivom „Izazovi u saradnji sa dijasporom: slučaj Crne Gore i njenog iseljeništva u Latinskoj Americi. Politike i programi (2018–2024). Preporuke za buduću saradnju (2025–2029)”, na Institutu za politike migracija i azila, Nacionalnom Univerzitetu Tres de Febrero u Buenos Ajresu. Istraživanje je obuhvatilo analizu saradnje između Crne Gore i njene dijaspore u Latinskoj Americi u periodu od 2018. do 2024. godine. Posebno smo razmatrali normativni i strateški okvir države Crne Gore za saradnju sa dijasporom, rad nadležnih institucija, kao i stavove njihovih predstavnika o dosadašnjim rezultatima i izazovima.
Sa druge strane, sproveli smo i analizu perspektiva samih zajednica potomaka iseljenika u državama kao što su: Argentina, Urugvaj, Paragvaj, Peru, Bolivija i Meksiko. Kroz razgovore sa predstavnicima udruženja i članovima zajednica dobili smo jasniju sliku o tome kako dijaspora doživljava postojeći model saradnje, koje potrebe imaju i koje prepreke prepoznaju. Na osnovu ovih analiza identifikovali smo ključne izazove koji otežavaju kontinuirano unapređenje saradnje između Crne Gore i njene dijaspore u Latinskoj Americi, a koji predstavljaju polaznu osnovu za definisanje preporuka za naredni period”, kaže Dragana Otašević.
Koji su izazovi i prepreke u saradnji Crne Gore sa njenom dijasporom u Latinskoj Americi?
“Jedan od najznačajnijih izazova sa kojim se crnogorska dijaspora u Latinskoj Americi suočava jeste očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta, kao i nedostatak informacija i sadržaja na španskom jeziku. Većina pripadnika ove dijaspore ne govori crnogorski jezik, što dodatno otežava komunikaciju sa institucijama države porijekla i umanjuje mogućnosti za aktivno uključivanje u kulturne i obrazovne programe.
Iako među potomcima iseljenika postoji snažan entuzijazam i volja da promovišu Crnu Goru, oni se suočavaju sa nedostatkom promotivnih materijala na španskom jeziku, što ograničava njihove kapacitete da adekvatno predstave zemlju u regionu. Nedovoljna institucionalna prisutnost Crne Gore u državama Latinske Amerike i izostanak programa posebno namijenjenih za revitalizaciju kontakata i očuvanje identiteta predstavljaju dodatnu prepreku u saradnji između države porijekla i udruženja dijaspore.
Važno je istaći da Crna Gora u Republici Argentini trenutno nema počasne konzulate, iako je to ranije bila praksa, dok Ambasada u Buenos Ajresu funkcioniše na nivou otpravnika poslova. Crna Gora već pet godina nema imenovanog ambasadora u ovoj zemlji. Slična situacija je i u Višenacionalnoj Državi Boliviji i Sjedinjenim Meksičkim Državama, gdje takođe ne postoje počasni konzulati, što otežava uspostavljanje zvaničnih kontakata sa pojedincima, grupama i udruženjima potomaka iseljenika, ali i ograničava razvoj diplomatskih odnosa u širem smislu.
Istraživanje je sprovedeno uzimajući u obzir i šire izazove crnogorske dijaspore, posebno one koji se odnose na normativni okvir koji uređuje saradnju sa iseljenicima. Pripadnici dijaspore se suočavaju sa nemogućnošću dobijanja crnogorskog državljanstva, kao i sa složenim procedurama za dobijanje privremenog i stalnog boravka u Crnoj Gori, koje se sprovode na isti način kao i za strance bez ikakve veze sa zemljom. Zbog toga se oni koji žele da se vrate u Crnu Goru suočavaju sa brojnim administrativnim preprekama, ali i izazovima u procesu reintegracije u crnogorsko društvo.
Kada je riječ o trećoj i četvrtoj generaciji potomaka iseljenika, koji su rođeni i odrasli u državama prijema, a žele da svoj život vežu za zemlju porijekla, neophodno im je pružiti sveobuhvatnu podršku, kako u smislu radne i ekonomske integracije, tako i u smislu kulturne i društvene uključenosti.”
Koje su preporuke za unapređenje saradnje sa dijasporom u Latinskoj Americi?
“Prvi stub je jačanje diplomatskih odnosa i diplomatske mreže Crne Gore u Latinskoj Americi. Ova preporuka podrazumijeva imenovanje ambasadora Crne Gore u Republici Argentini, kao i otvaranje počasnih konzulata u Argentini, Višenacionalnoj Državi Boliviji i Sjedinjenim Meksičkim Državama, u pokrajinama u kojima postoji najznačajnija koncentracija potomaka crnogorskih iseljenika. Takođe, preporučuje se jačanje upotrebe digitalne diplomatije kao savremenog alata kulturne diplomatije, kako bi se Crna Gora snažnije pozicionirala u ekonomskom, kulturnom i političkom smislu u zemljama Latinske Amerike.
Drugi stub je jačanje institucionalne prisutnosti Crne Gore u dijaspori. Ova preporuka podrazumijeva otvaranje Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Buenos Ajresu. Osim primarne funkcije promocije Crne Gore i njene kulture, ovaj centar bi imao i važnu ulogu u saradnji sa dijasporom kroz podršku očuvanju i afirmaciji crnogorskog identiteta, kao i kroz sistematsko, kontinuirano unapređenje veza između dijaspore i države porijekla na polju nauke, obrazovanja, kulture, biznisa, turizma i inovacija.
Treći stub je reforma pravnog okvira i kreiranje novih politika. Ovaj set preporuka obuhvata izmjene Zakona o državljanstvu, s ciljem omogućavanja pripadnicima dijaspore da steknu crnogorsko državljanstvo. Takođe, predlaže se i jasno definisanje pojma „stara dijaspora“ u okviru Zakona o saradnji sa dijasporom–iseljenicima.
Osim toga, moja preporuka je i osnivanje Kancelarije za povratnike u okviru Ministarstva za dijasporu i realizacija nacionalnog programa povratka koji smo kreirali za sve one koji žele da se vrate u domovinu. Navedene preporuke sadrže konkretne i sveobuhvatne korake koje je potrebno realizovati.”
Kakav potencijal ima naša dijaspora u Latinskoj Americi?
“Potencijal crnogorskog iseljeništva u Latinskoj Americi izuzetno je značajan, ne samo zbog brojnosti i specifičnih karakteristika ove zajednice, već prije svega zbog očuvane svijesti o porijeklu i snažnog osjećaja pripadnosti Crnoj Gori koji njeni potomci njeguju generacijama. Upravo ta trajna, emocionalna veza sa domovinom, zajedno sa aktivnostima diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore tokom perioda 2010–2020, omogućila je da dijaspora aktivno doprinosi promociji Crne Gore, njene istorije, kulture i turizma širom regiona.
Međutim, potencijal dijaspore i njene stvarne mogućnosti nijesu isto. Dijaspora posjeduje veliki unutrašnji potencijal – pripadnost, identitet, motivaciju, organizovanost i spremnost da doprinese. Ipak bez adekvatne institucionalne podrške države, taj potencijal ne može biti u potpunosti pretvoren u konkretne rezultate. Zato smatram da prilikom kreiranja politike saradnje sa ovim dijelom njene dijaspore Crna treba uzeti u obzir sljedeće dvije tačke:
Potencijal – ono što dijaspora već ima: snažan osjećaj identiteta, emocionalnu vezu, generacijsku motivaciju, kulturni kapital i volju da djeluje u korist Crne Gore.
Institucionalna potreba – ono što dijaspori nedostaje da taj potencijal bude iskorišten: formalna podrška, diplomatska prisutnost, programi za očuvanje identiteta i dostupnost informacija i materijala na španskom jeziku.
Ovaj potencijal može biti u potpunosti valorizovan samo ukoliko država Crna Gora unaprijedi svoju institucionalnu prisutnost i saradnju u Latinskoj Americi, posebno u Republici Argentini, kao kulturnom, istorijskom i ekonomskom centru Latinske Amerike i domu najbrojnije crnogorske zajednice na kontinentu. Jačanjem institucionalnih mehanizama otvorile bi se nove mogućnosti za povratak korijenima, očuvanje identiteta i intenzivniju promociju Crne Gore, ali i za valorizaciju dosadašnjih aktivnosti, kako od strane dijaspore, tako i države Crne Gore”, navodi Dragana Otašević.